Speleologija

Speleologija je lijepa, ali i potencijalno opasna aktivnost koja može dovesti do unesrećenja. Zbog toga svima koji se namjeravaju baviti ovom aktivnošću preporučamo završiti speleološki tečaj u nekoj speleološkoj udruzi i osposobiti se za kretanje po speleološkim objektima (penjanje i spuštanje po užetu) postavljanje užeta u jamama, samospašavanje i sl.

Uvježbanost i osposobljenost:

Redoviti odlasci u speleološke objekte, kao i redovito uvježbavanjespeleoloških tehnika i tehnika samospašavanja, osnovni su preduvjeti sigurnog bavljenja speleologijom. Ako ste imali dulju pauzu, a namjeravate ponovno ići u jame, ponovite sve speleološke tehnike na stijeni na dnevnom svjetlu uz iskusnog speleologa

Prije odlaska u speleološki objekt:

Recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt ste otišli, gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati Gorsku službu spašavanja. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti. Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu, npr. u proljeće i jesen kad su najobilnije oborine nemojte ići u ponore ili polupotopljene speleološke objekte.

Ako se radi o posjetu, preporuča se dobro proučiti morfologiju objekta, poznavati članove ekipe, procjeniti duljinu boravka, te prema tome osigurati potrebnu tehničku opremu, rezervnu odjeću, hranu, te eventualno opremu za bivakiranje.

U morfološki komplicirane speleološke objekte (podzemne labirinte), npr. u špiljski sustav Đulu Medvednicu, Jopićevu špilju, Špilju u kamenolomu Tounj i sl. idite ukoliko imate nacrt, iskustvo u podzemnoj orjentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa.

Ako se radi o istraživanju treba proučiti literaturne podatke, ukoliko postoje, o speleološkim objektima u okolnom području. Na osnovu toga odrediti količinu tehničke opreme, eventualne opreme za bivakiranje u podzemlju, boravak u baznom logoru te potrebe rezervne opreme i hrane.

U speleološkom objektu:

  • Kretanje u podzemlju prilagodite najsporijem članu ekipe.
  • Vodite računa da uvijek imate rezervnu rasvjetu i dovoljnu količinu karbida.
  • Za rezervnu rasvjetu preporučamo LED rasvjetu (s LE Diodama) zbog njezine dugotrajnosti.
  • Ako ste ostali bez svjetla nemojte se kretati već čekajte nekog iz ekipe da vam osvjetli prostor.
  • Uvijek sa sobom nosite nožić i potkapu, a kod duljih boravaka rezervnu odjeću, rukavice i čarape.
  • U speleološke objekte, posebno većih dimenzija, trebaju ići minimalno tri osobe, ukoliko se jedna unesreći, druga ostaje s njom, a treća odlazi po pomoć.
  • Koristite standardnu speleološku odjeću (PVC ili Cordura kombinezone, pododjela od fleece materijala, isključivo sintetičko rublje, te fleece čarape ili ronilačke šlapice, kao i gumene rukavice) jer ona omogućuje ugodniji, dulji i sigurniji boravak
  • Uz standardnu osobnu opremu (pojas, croll, bloquer sa stremenom, descender, pupčanu vrpcu i nekoliko karabinera) nosite zamku od 5 m i koloturu.
  • U kacigi uvijek nosite astrofoliju, prvi zavoj i nekoliko hanzaplasta.
  • Vodite računa o tome da se pothlađivanje (hipotermija) u speleološkim objektima događa uvijek i da je vrlo važno kvalitetno utopliti sebe i/ili unesrećenu ili iscrpljenu osobu dok čekate. Hipotermija je smrtno opasna.
  • Ako morate čekati dulje vrijeme u podzemlju sjednite na transportnu vreću ili na nešto što će izolirati tijelo od podloge, karabitku s plamenom stavite između nogu i zagrnite se astrofolijom.
  • U speleološkim objektima sa snijegom i ledom (jame na Velebitu, Dinari, Biokovu i sl.) pazite na zaleđena užeta (koristite obavezno dodatni karabiner uz descender pri spuštanju), padanje i odlamanje leda, smrzotine prstiju ruku i nogu.

Ako špiljarite izvan granica Lijepe naše uz sve navedene savjete vodite računa i o slijedećem:

  • Javite se lokalnoj speleološkoj udruzi ili Nacionalnom savezu.
  • Provjerite postoji li u području na kojem želite istraživati speleološke objekte opasnost od histoplazmoze - gljivične infekcije do koje dolazi udisanjem spora gljive Histoplasmosa capsulatum koje se nalaze u prašini, izmetu ptica ili šišmiša - simptomi bolesti slični su tuberkulozi.
  • Provjerite postoji li opasnost od bjesnoće - u tropskim špiljama prenosnici su često šišmiši.
  • Općenito se prije odlaska u egzotična područja morate posavjetovati s liječnikom u Imunološkom zavodu kako biste dobili upute o mogućim potencijalnim bolestima (žuta groznica, malarija, tifus, tetanus i sl.), o preventivi i cjepljenju.
  • Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.

Alati

24353